BILTEN

Broj: 1/2001. travanj 2001.





HIZ

HRVATSKI INFORMATIČKI ZBOR

http://www.open.hr/hiz





S A D R Ž A J

 

   

HRVATSKI INFORMATIČKI ZBOR

10 000 ZAGREB, Trg Mažuranića 8/III

Zagreb, ožujak 2001.

 


 

PRILOG DALJNJEM RAZVITKU INFORMATIČKE PROFESIJE

- DOPRINOS HIZ-a

SADRŽAJ:

  1. RAZLOZI
  2. ULOGA HIZ-a U PROVEDBI STRATEGIJE RAZVITKA INFORMATIKE U RH
  3. ULOGA HIZ-a U RAZVITKU KOMPETENCIJE I PROFESIONALIZMA U INFORMATICI
    3.1 Definicije informatike i IT profesija

    3.2 Sistematizacija IT profesije prema BSC-u
    3.3 European Informatics Skill Structure (EISS)
    3.4 IEEE Computer Society CC 2001 model
    3.5 IRM/DAMA Curriculum model
    3.6 Kanadski OSPM model (Occupational Skills Profile Model)
    3.7 Australski CBK model za IT profesionalce
  4. ULOGA HIZ-a U VERIFIKACIJI IZOBRAZBE KORISNIKA
  5. ULOGA HIZ-a U DONOŠENJU I PRIMJENI NORMI U INFORMATICI U HRVATSKOJ
  6. ULOGA HIZ-a U RAZVITKU ETIKE U INFORMATICI
  7. DALJNJI RAZVITAK ORGANIZACIJSKOG USTROJSTVA HIZ-a
  8. PRIPREMNE RADNJE ZA PRISTUPANJE HIZ-a MEĐUNARODNIM UDRUGAMA
  9. UMJESTO ZAKLJUČKA

 

1. RAZLOZI

Postoje brojni razlozi koji uvjetuju neprekidnu potrebu vođenja skrbi o razvoju informatičke profesije. Informatika je područje koje se izuzetno brzo razvija. Prisutni su mnogi njeni tehnički, ali i ekonomski i socijalni aspekti. U ovom trenutku uočavaju se sljedeći aktualni momenti koji zahtjevaju pojačani angažman HIZ-a i njegovu ulogu u:

Također, potreban je daljnji razvitak organizacijskog ustrojstva HIZ-a. Nužne su i pripremne radnje za pristupanje HIZ-a CEPIS-u. Ove aktivnosti proizlaze i iz ranijih inicijativa HIZ-a, godišnjih programa rada HIZ-a (1998./99., 1999./2000. i 2000./2001.), kao i inicijativa koje su davali neki forumi HIZ-a, naročito HrOpen, HrOUG i HrQA Info.  

2. ULOGA HIZ-a U PROVEDBI STRATEGIJE RAZVITKA INFORMATIKE U RH

Vlada RH je u proljeće 2000. g. pokrenula inicijativu za izradu projekta pod nazivom “Hrvatska u 21. stoljeću”. Ovaj projekt sastoji se iz 19 cjelina (programskih zadataka) od kojih je jedna Informacijska i komunikacijska tehnologija. Ovaj dio radio je tim kojeg je vodio prof. dr. Leo Budin (FER). Radna verzija materijala koji je dostupan javnosti ima sljedeće cjeline:

  1. Informacijska tehnologija i informacijsko društvo
  2. Informacijska i komunikacijska infrastruktura
  3. Informacijska infrastruktura kao podloga razvitka
  4. Informacijska i komunikacijska tehnologija kao industrijska grana
  5. Informacijska tehnologija u proizvodnim procesima
  6. Obrazovanje i znanstvenoistraživački rad
  7. Mjere potrebne za razvitak informacijske tehnologije
  8. Preporuke

U sadašnjem trenutku ovaj materijal je u fazi konačnog oblikovanja i međusobnog povezivanja navedenih 19 cjelina. Za očekivati je dovršetak cijelog projekta do 5. mj. 2001. g. i njegovo upućivanje na javnu raspravu, te usvajanje na Vladi i Saboru. HIZ je zainteresiran za brži razvitak hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini, ali po logici stvari najviše za daljnji razvitak hrvatskog ICT sektora. U tom kontekstu ima sljedeće pretenzije i potencijale:

Zaključak 2.1. U 5. mj. 2001. g. organizirati javnu tribinu na temu “Kako ostvariti strategiju daljnjeg razvitka hrvatske informatike – uloga HIZ-a”. Tom prigodom odrediti i konkretna zaduženja HIZ-a u provedbi ove strategije. Za pripremu ove tribine zadužuje se dr. sc. Zdravko Krakar.

 

3. ULOGA HIZ-a U RAZVITKU KOMPETENCIJE I PROFESIONALIZMA U INFORMATICI

3.1. Definicije informatike i IT profesija

Visoka kompetitivnost i stvarna profesionalizacija u informatici ne može se postići bez da se definira ova struka (profesija), sistematiziraju potrebna znanja za njeno obavljanje, te utvrdi i realizira način objektivnog ovlaštenja i licenciranja prava obavljanja ovih poslova. Prilog tome je ova točka. Postoje mnogobrojne definicije informatike. No niti jedna od njih nije općeprihvaćena i jednoznačna. U akademskim sredinama najčešća podjela je na 2 temeljne skupine: “computer science” i “information science”. U RH na snazi je klasifikacija znanosti koju je načinilo Ministarstvo znanosti i tehnologije i koja je objavljena u časopisu MOST (prosinac, 1994.), po kojoj informatika pripada u 3 znanstvena područja:   Osobe koja je diplomirala na nekom fakultetu ostvarila je određeno zvanje, npr. dipl. ekonomista ili dipl. inž. Od zvanja treba razlikovati zanimanje. To je skup poslova koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko sređeni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještinu. Naziv zanimanje određuje se prema sustavu nazivlja i pojmova. U RH na snazi je Nacionalna klasifikacija zanimanja (N. N. br. 111/98.) po kojoj se u informatici razlikuju sljedeća zvanja:

Svako od ovih zvanja može imati brojna zanimanja. No koja zanimanja u informatici postoje, kako planirati razvoj zanimanja, kako ocjenjivati kompetentnost ljudi, kako mjeriti vještine kojima su ovladali, itd., vrlo je veliki problem. HIZ može u tome dati svoj doprinos. U nastavku analiziraju se neka rješenja u svijetu kao što su britanski ISM model, europski EISS model, kanadski OSPM model, australski ACS model i dr.  

3.2. Sistematizacija IT profesije prema BCS-u

Koja su to znanja, sposobnosti i vještine koja mora danas imati informatičar? Britisch Computer Society (BCS) razvilo je tzv. ISM (Industry Structure Model) model kojim klasificira potrebna znanja i vještine osoba, profesionalaca koji rade u “informacijskim sustavima i srodnim područjima” (www.bcs.org/ism/matrix). Namjera ovog modela je osigurati profesionalnost IS osoblja, ukazati na potrebnu izobrazbu i mjeriti njenu efektivnost. Putem ovih standarda promovira se najbolja praksa. To je danas najpoznatija svjetska referenca za ovo područje i čini osnovu i tzv. European Informatics Skill Structure (EISS). Posljednje izdanje ISM je verzija 3.2. ISM je strukturiran tako da definira 9 temeljnih skupina IS osoblja od kojih se svaka dijeli na pripadajuće funkcije (ukupno 72) ili IS specijalnosti (jobs). Daljnja podjela je na poslove (>250 roles) i taskove, a razlikuje se 10 razina odgovornosti i kompetencija. Na taj način postižu se jednoznačne profesionalne kvalifikacije. U tablici 1. navedena je osnovna ISM V3.2. matrica.

 

Tablica 1. ISM Matrica, Verzija 3.2.

Temeljna skupina

Funkcije

Oznaka

Razine odgovornosti

1

2

3

4

5

6

7

8/9

Upravljanje

Upravljanje izobrazbom i treninzima

ETMG

         

6

7

8

Upravljanje infor. resursima

IRMG

         

6

7

8

IS Koordinacija

ISCO

         

6

7

8/9

Upravljanje IS-om

ISMG

       

5

6

7

8/9

Upravljanje programima

RGMG

         

6

7

8

Upravljanje projektima

PRMG

     

4

5

6

7

8

Upravljanje uslugama

SDMG

         

6

7

8

Upravljanje razvojem sustava

DLMG

         

6

7

8

Upravljanje telekomunikac.

TLMG

       

5

6

7

8/9

Planiranje i istraživanje

Poslovno planiranje

COPL

   

3

4

5

     

Praćenje novih tehnologija

EMRG

       

5

6

7

 

IS strategija i planiranje

STPL

       

5

6

7

 

Planiranje mreža

NTPL

       

5

6

7

 

Istraživanje

RSCH

 

2

3

4

5

6

7

 

Razvoj i održavanje sustava

Aplikacijska potpora

ASUP

1

2

3

4

       

Poslovna analiza

ANAL

 

2

3

4

5

6

7

 

Analiza podataka

DTAN

1

2

3

4

5

     

Dizajn baza

DBDS

1

2

3

4

5

6

   

Dokumentacija

DOCM

1

2

3

4

5

6

   

Integracija softvera

PORT

 

2

3

4

5

6

   

Programiranje

PROG

1

2

3

4

       

Softversko inženjerstvo

SENG

1

2

3

4

5

6

   

Sistemska arhitektura

ARCH

       

5

6

7

 

Sistemski dizajn

DESN

 

2

3

4

5

6

   

Integracija sustava

SINT

1

2

3

         

Testiranje softvera

TEST

1

2

3

4

5

6

7

 

Izrada Web stranica

WBSP

1

2

3

4

5

     

Tehnička potpora i konzalting

BPR

BPRE

       

5

6

7

 

Konzultacije

CNSL

       

5

6

7

8

Procjena sigurnosti

SFAS

       

5

6

7

 

Sigurnost

SCTY

   

3

4

5

6

7

 

Unapređenje proizv. softvera

SPIM

       

5

6

7

8/9

Procjena ergonom. sustava

HCEV

 

2

3

4

5

6

   

Tehnička specijal.

TECH

     

4

5

6

   

Kvaliteta

IS auditi

AUDT

   

3

4

5

6

7

8

Osiguranje kvalitete

QUAS

     

4

5

6

   

Provjera kvalitete

QUAU

         

6

7

8

Upravljanje kvalitetom

QUMG

     

4

5

6

7

 

Standardi kvalitete

QUST

1

2

3

4

       

Odnosi s korisnicima

Obračun troškova

AGMG

     

4

5

6

7

 

Marketing

MKTG

 

2

3

4

5

6

7

 

Potpora prodaji

SSUP

1

2

3

4

5

     

Prodaja

SALE

   

3

4

5

6

   

Obrazovanje i usavršavanje

Razvoj i usavršavanje

DVTR

     

4

5

6

7

 

Obrazovanje i izvedba treninga

ETDL

 

2

3

4

5

     

Izrada materijala za izobrazbu

TMCR

     

4

5

6

7

 

Potpora i administracija

Procjena i asesment

APAS

     

4

5

6

   

Upravljanje promjenama

CHMG

 

2

3

4

5

6

   

Upravljanje konfiguracijom

CFMG

 

2

3

4

5

6

   

Upravljanje ugovorima

COMG

       

5

6

7

 

Nadzor ugovora

COMO

   

3

4

5

6

7

 

Zaštita podataka

DPRO

     

4

5

6

   

Upravljanje IS-om kao imov.

ASMG

               

Metode i alati

METL

   

3

4

5

6

   

DPS Nadzor

SUPV

     

4

       

Nabava

PROC

       

5

6

7

 

Uredski projekti

PROF

 

2

3

4

5