BILTEN

Broj: 2/1998.

prosinac 1998.

HIZ

HRVATSKI INFORMATICKI

ZBOR

 

S A D R Z A J

 

 

  • 1. INFORMACIJE O TEKUĆIM AKTIVNOSTIMA

    2. PROBLEM 2.000. GODINE

    3. DOBITNICI "PRIZNANJA I PLAKETE INFORMATIKA"

    4. GODIŠNJI KALENDAR SKUPOVA ČLANICA HIZ-a

    5. ČESTITKA ZA BOŽIĆ I NOVU GODINU

    6. RAZNO


  •  

    1. INFORMACIJE O TEKUĆIM AKTIVNOSTIMA

     

    Godišnjim programom rada HIZ-a (Bilten 1/98.) predviđen je niz aktivnosti čija je realizacija u tijeku. Putem ove informacije želi se dati uvid u stanje ostvarenja ovog programa.

     

    1. POSLOVI OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

    1.1. Projekt Y2K

    Problem 2.000. godine već je poznat našoj javnosti. Neprilagođenost računalske i programske opreme prijelazu iz 1999. u 2000. godinu, rezultirati će mnogim zastojima čije je posljedice gotovo nemoguće predvidjeti. Vlada RH usvojila je “Nacionalni program rješavanja problema 2000. godine”, koji nalaže provedbu niza aktivnosti. Naš HIZ je u provedbi ovih obveza nezaobilazan čimbenik, zbog čega je i iniciran interni projekt Y2K. Ovaj se projekt organizacijski provodi preko Hrvatske gospodarske komore. Upravo ovih dana u sve naše gospodarske tvrtke upućen je letak s pozivom na suradnju. Zbog značaja ove inicijative sadržaj ovog letka navodi se u točki 2. ovog Biltena. I ovom prigodom članice HIZ-a upozoravaju se na ozbiljnost problema i pozivaju na suradnju u njegovom rješavanju.

     

    1.2. Izrada elaborata “Stanje izgrađenosti i organiziranosti informatike u RH”

    U ovom elaboratu istražit će se i opisati stanje informatizacije u svijetu s aspekta na Europu i informacijsko društvo, uvjeti u kojima djeluje hrvatska informatika, ustrojstvo poslovnih subjekata u RH i stanje njihove informatizacije, procijeniti izdvajanja u ITC sektor RH, odrediti financijska snaga informatičkih tvrtki, te odrediti odnos između organizacijskih subjekata u RH i članica HIZ-a.

    Cilj ovog elaborata jest dati uvid u stanje informatike u RH u odnosu na svijet, istražiti status hrvatske informatike, uočiti njene najveće probleme, te poslužiti kao marketinški materijal.

    Ovj elaborat distribuirat će se svim članicama, a stanje njegove gotovosti je 60%. Očekivani rok dovršetka je veljača 1999. g.

     

    1.3. Problematika normizacije u informatici - provedba preporuka za
    primjenu hrvatskih grafema

    Normizacija je jedan od temelja razvoja informatike i njene primjene. Pristup normizaciji u RH određen je Zakonom o normizaciji (N. N. 55/96.), a organizacija normizacije provodi se putem tehničkih odbora (TO) kojih je u RH osnovano i djeluje stotinjak.

    Na inicijativu HIZ-a osnovan je i TO za informatiku, ali ozbiljan rad nije usljedio, tako da se informatika u RH sa stajališta normizacije ocjenjuje kao jedno od najneuređenijih područja.

    Uočavajući potrebu “uvođenja reda” u jedan segment normizacije u informatici, HIZ je inicirao i izradu preporuka za primjenu hrvatskih grafema. Osnovao je i povjerenstvo koje je izradilo takve preporuke, a Skupština HIZ-a ih je usvojila 04.06.1998. g., nakon čega su distribuirane svim članicama HIZ-a, ali i u Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

    Na temelju stanja problema, ali i iz dosadašnjih kontakata s ovom institucijom, proizašla je potreba da HIZ pomogne Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo obnoviti rad TO za informatiku, jer na taj način direktno pomaže i sebi. Nakon obnove rada ovog odbora donio bi se i program djelovanja u području normizacije u informatici u RH.

     

    1.4. Preostale radnje usklađivanja sa Zakonom o udrugama

    Temeljem Zakona o udrugama (N. N. 70/97. i 106/97.), proveden je preustroj HIZ-a. Rješenjem Ministarstva uprave od 19. veljače 1998. potvrđeno je da je HIZ ustrojen u skladu s ovim Zakonom. Sljedom obveza koje iz toga proizlaze provedene su i dovršene sve potrebne administrativne radnje.

     

    1.5. Logistički poslovi forumima HIZ-a

    Dijelovi HIZ-a koji djeluju u obliku foruma - HrOpen, HrGIS, HrQA INFO, HrOUG, HrPUG, ŠportHIS, nemaju svoje stalno zaposlene djelatnike nego im logističke poslove obavlja ZIH. U skladu s aktivnostima ovih foruma ZIH kontinuirano obavlja sve potrebne logističke poslove.

     

    1.6. Popularizacija djelovanja HIZ-a

    Zaključkom Skupštine od 04.06.1998. g. potrebno je popularizirati djelovanje HIZ-a. U tom smislu dizajniran je i načinjen određeni materijal u obliku “osobne iskaznice” HIZ-a namijenjen vlastitom marketiranju. Ovaj materijal s dopisom i pozivom za pristupanje HIZ-u tijekom studenog o. g. upućen je na 420 adresa tvrtki kojima informatika nije osnovna djelatnost i 310 tvrtki kojima je informatika osnovna djelatnost. Očekuje se reakcija na ovu inicijativu HIZ-a.

     

    1.7. Dodjela priznanja članicama i pojedincima

    Posredstvom Povjerenstva za dodjelu priznanja HIZ-a i uz logističku potporu ZIH-a dovršen je postupak predlaganja kandidata (organizacija, pojedinaca) kojima će se uručiti priznanja na svečanoj sjednici Skuštine HIZ-a koja se očekuje polovicom prosinca u Zagrebu.

    1.8. Vođenje poslovanja HIZ-a

    ZIH kontinuirano vodi poslovanje HIZ-a kao cjeline, kao i svih njenih foruma.

     

    1.9. Stručni skupovi

    U Osijeku je od 04.-06.10.1998. g. održan međunarodni stručni skup GIS Croatia 98 kojem je prisustvovalo 160 sudionika. Detaljan prikaz svih događaja koji su se odvijali tijekom ovog skupa dan je u časopisu Infotrend br. 75.

    HrOUG forum je od 06. do 10.10.1998. g. u Lovranu održao svoju tradicionalnu godišnju konferenciju na kojoj je sudjelovalo 150 sudionika.

    Od 30.11.-05.12.1998. g. u Opatiji je održano tradicionalno savjetovanje o komunikacijskim tehnologijama KOM 98. Na ovom savjetovanju kojemu prisustvuje uobičajeno veliki broj sudionika, podnešeno je 33 referata i održano 16 prezentacija i radionica, te 14 seminara.

    HrOpen forum 10. prosinca o. g. u Zagrebu na FER-u planira održati radionicu “Advanced Software Workshop”, a planira organizirati i niz drugih predavanja i seminara.

     


    2. RAD STRUČNIH FORUMA

     

    2.1. Izvješće o radu HrOpen foruma

    Tijekom ove godine HrOpen je, uz uobičajenu promociju otvorenih sustava i Internet tehnologija te svakodnevno pružanje potpore korisnicima Otvorenih sustava, mnogo ulagao u promoviranje elektroničkog poslovanja i trgovanja na Internetu.

    To je bila i osnovna tema ovogodišnjih Dana otvorenih računarskih sustava, popularnih DORS-a, održanih po peti put uzastopno, 17. i 18. travnja 1998. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

    HrOpen forum je u listopadu ove godine dobio i novog/starog djelatnika. Kristijan Zimmer koji je nakon dvogodišnjeg uspješnog rada kao honorarni suradnik u forumu diplomirao te odslužio vojni rok, zaposlio se profesionalno u HIZ-u na mjestu savjetnika za istraživanje i razvoj Internet usluga, raspoređen je na mjesto tajnika HrOpen foruma.

    G. Kristijanu Čonkašu, koji je zamijenjivao g. Zimmera, odano je priznanje za nesebičan rad u uspješnom promoviranju Foruma te u pomoći članovima, u proteklih godinu dana.

    U sljedećim mjesecima planiraju se nove manifestacije i predavanja, od kojih će se dvije dogoditi još tijekom prosinca. Radionica “Advanced Software Workshop” s desetak pozvanih predavača biti će na Fakultetu elektrotehnike i računarstva 10. prosinca u organizaciji tvrtke Systemcom i HrOpena. Dana 18. prosinca održat će se seminar g. Dobice Pavlinušića s temom “Prijenos Unix programske podrške na Windows NT platformu”.

    Predavanja i seminari petkom, svaki drugi tjedan, bit će nastavljeni i u 1999. godini, do travnja mjeseca kada je najavljeno održavanje šestih DORS-a, za koje se planira da daju naglasak na nekonvencionalnim načinima povezivanja na Internet, poput korištenja satelitskih komunikacija. Podrobnije će se analizirati i otvoreni operativni sustav Linux, koji u posljednjih godinu, dvije sve više ulazi na tržište poslužitelja kao ozbiljan suparnik vodećim informatičkim tvrtkama u svijetu.

    Zagreb, 18. studeni 1998.

    Predsjednik HrOpen foruma

    prof. dr. Mario Žagar


    2.2. Izvješće o radu HrGIS foruma i daljnji planovi

    U skladu s programom rada za ovu i sljedeće godine, HrGIS forum je realizirao glavni projekat za 1998. godinu i održao međunarodni stručni skup i izložbu "GIS CROATIA 98" od 04.-06. listopada u Osijeku.

    Iako prvobitno nije zamišljeno da se održi i savjetovanje, izvršen je redizajn ovog događaja, pa je uz ranije najavljenu izložbu na inicijativu naših i stranih eksperata održano i međunarodno stručno savjetovanje posvećeno poratnoj obnovi i problemima primjene geoinformatike u suvremenom društvu. Uz zapažen interes naše i strane stručne javnosti skup je ocijenjen kao vrlo uspješan. Kompetentna ekipa predavača pred prepunim auditorijem u Gospodarskoj komori grada Osijeka prezentirala je niz interesantnih praktičnih dostignuća. Bila je to ujedno i dobra priprema za glavni projekat "GIS CROATIA 99" za kojeg su već počele pripreme.

    Može se slobodno reći da je ovim savjetovanjem i izložbom stvoreno ozračje međusobne suradnje stručnih centara u RH, ali i veza i odnosa s brojnim vanjskim prijateljima, partnerima i suradnicima.

    Naša izložba će uz odgovarajuće tematske dopune biti replicirana u Poljskoj od 01.-04.12.1998.g., u Katowicama, kao popratna manifestacija uz stručni skup pod nazivom "Obrada i zaštita podataka". Dogovoreno je da se izložba prikaže u Yorku, U.K., progodom stručnog skupa "GIS kao sustav obnove i upravljanja povjesnim gradovima" kojeg zajedno organiziraju University of York i HrGIS forum tijekom proljeća 1999 g. Isto tako izložba će biti postavljena i u Gdanjsku u kolovozu 1999. g. u sklopu pripremanog Dana hrvatske kulture kao dijela Ljetnih svečanosti grada Gdanjska.

    Poseban dio napora i rada su nastojanja da se hrvatski geoinformatički stručnjaci priključe europskim projektima i centrima znanja koji su sada iz poznatih razloga posve zatvoreni za RH. U konceptu partnerstva s odgovarajućim suradnicima u Europi, forum HrGIS će u doglednoj budućnosti osigurati sudjelovanje naših eksperata u europskim projektima i projektima u drugim zemljama koje vode naši stručni i poslovni partneri.

    Treba naglasiti da u tom smislu HrGIS već danas izuzetno uspješno surađuje sa sveučilištima, stručnim institucijama, redakcijama i upravama gradova u Poljskoj i Velikoj Britaniji.

    Zagreb, 18. studeni 1998.

    Tajnik HrGIS foruma

    Davorin Kereković, prof.


    2.3. Izvješće o radu HrOUG foruma

    Forum je ostvario svoje uobičajene aktivnosti i pružao potrebnu stručnu pomoć svojim članicama. Publiciran je i 3. broj Glasnika, a od 06.-10.10.1998. g. u Lovranu je održana godišnja konferencija korisnika kojoj je bilo nazočno 150 sudionika. Tom prigodom održana je i Skupština foruma kojom prigodom je prihvaćeno izvješće o ovogodišnjem programu rada i financijsko izvješće, te prihvaćen novi godišnji program rada i financijski plan.

    HrOUG će i u predstojećem periodu nastaviti sa svojim aktivnostima od kojih zapaženo mjesto zauzima i proširenje broja članica, unapređenje komunikacija između korporacije Oracle i korisnika u Hrvatskoj, razmjena iskustava i međusobna suradnja.

    Zagreb, prosinac 1998.

    Predsjednik HrOUG foruma

    Ivan Maglić


    2.4. Izvješće o radu HrQA INFO foruma

    Aktivnost foruma za sustave kvalitete u informatici kontinuirano se ostvaruje u 3 pravca. Prvi predstavlja trajno prikupljanje, praćenje i sistematizacija dokumentacije i znanja o metodama uspostave sustava kvalitete u informatici. Postojeći dokumentacijski fond i dostignuta razina znanja vrlo su respektabilni i odgovaraju razini koja u ovom području postoji u razvijenim zemljama. Drugi pravac jest širenje postojećeg znanja u našu praksu. Forum redovito organizira seminare i radionice kao popratne manifestacije naših stručnih skupova (Case, Info dani, Informacijski sustavi, Info na Zagrebačkom velesajmu), a njegovi članovi obvezatno objavljuju svoje radove na ovim skupovima. Treći pravac jest neposredna praksa u koju ovi sustavi, iako sporo, ipak postupno prodiru.

    Split, prosinac 1998.

    Tajnik HrQA INFO foruma

    Stanislav Vučica


    2.5. Izvješće o radu HrPUG foruma

    Ovaj forum je svoje djelovanje nastavio na usvojenim programskim osnovama. Organizirao je ad hoc sastanke po aktualnim pitanjima interesantnim za svoje članice, nastavio je suradnju s viokoškolskim ustanovama, surađivao je s domaćim stručnim časopisima, zastupao je interese svojih članica pred korporacijom Progress itd.

    Otvoreno pitanje u radu foruma predstavlja neriješeni problem financiranja, tako da neke planirane aktivnosti, kao što je npr. osnivanje demo centra za Progressove programske proizvode ili izdavanje vlastitog Glasnika, nisu se ostvarile.

    Bjelovar, prosinac 1998.

    Predsjednik HrPUG foruma

    Boris Draženović


    2.6. Izvješće o radu ŠportHIS foruma

    Proteklo razdoblje za ŠportHIS forum značilo je:

    U ovom trenutku ŠportHIS ima internih statusnih i organizacijskih problema. ŠportHIS je dio HIZ-a preko kojeg i dalje ima namjeru djelovati. U svom radu funkcionirat će samostalno, a financirat će se iz članarine.

    Obrazovni program za članice ovog foruma koji je u pripremi i koji se odnosi na rad s aplikacijama i Microsoft Office okruženjem sastavni je dio programa ŠportHIS-a.

    Zagreb, studeni 1998.

    Predsjednica ŠportHIS-a

    Nikoleta Punek


     

    Hrvatska gospodarska

    komora

    Povjerenstvo Y2K

     

     

    ŽELITE LI POSLOVATI I NAKON 1999.?

     

    Da li ste pristupili rješavanju

    PROBLEMA 2000?

     

    00 01 01 < 99 12 31

    2000 01 01 > 1999 12 31

     

    - OSTALO JE JOŠ 320 DANA,

    A MOŽDA I MANJE -

     

     

    Što je Problem 2000. i zašto će nastati?

    Problem 2000. je neprilagođenost informatičke i tehničke opreme, prijelazu u 2000. To će rezultirati zastojima ili nepravilnostima u radu opreme, te zaustaviti mnoge tvrtke.

    Zbog uključenosti informatičke i tehničke opreme u sve dijelove tvrtki, Problem 2000. je veoma ozbiljan i mogao bi izazvati teške posljedice. Neki stručnjaci smatraju da će zbog toga propasti mnoge tvrtke.

    Procjenjuje se da će troškovi rješavanja Problema 2000. na svjetskoj razini iznositi milijardu, a u Hrvatskoj 600 milijuna USD.

    Ako želite poslovati i nakon 1999. riješite problem 2000! To se posebno odnosi na nacionalnu gospodarsku infrastrukturu i području:

    Ukoliko to ne učinite, mogle bi se paralizirati vitalne funkcije u državi.

    Uzrokom mogu biti i vaši dobavljači ili kupci, odnosno davatelji usluga, zbog toga je potrebno pratiti kako oni rješavaju navedene probleme.

    Vlada Republike Hrvatske usvojila je NACIONALNI PROGRAM RJEŠAVANJA PROBLEMA 2000. GODINE u kojem Hrvatska gospodarska komora provodi dio za gospodarstvo.

     

    Što učiniti?

    Odmah organizirajte projektni tim za rješavanje Problema 2000. (Y2K).

    Projekt Y2K možda će postati vaš najveći projekt do 2000. godine.

     

    Što je zadatak Projektnog tima?

  • 1. Inventura informacijskih sustava i tehničke opreme radi ispitivanja njihove prilagođenosti 2000., i to:
  • a) vlastitog informacijskog sustava
  •  
  • b) tehničke opreme
  •  
  • c) vanjskih informacijskih sustava bitnih za funkcioniranje poduzeća (dobavljači, ZAP, banke i osiguravajuća društva, kupci, javna poduzeća ...)
  • 2. Izrada procjene rizika

  • 3. Izrada plana prilagodbe informacijskih sustava i tehničke opreme

    4. Prilagodba informacijskih sustava i tehničke opreme

    5. Provjera rada informacijskih sustava i tehničke opreme

    6. Izrada plana rada u nepredviđenim situacijama

  • Trebate li pomoć u rješavanju problema?

    Ako sami ne možete riješiti problem, pomoći će vam programski alati koje ćete nabaviti kod dobavljača vaše programske i tehničke opreme.

    Ako i to nije dovoljno, konzultirajte vanjske suradnike ili uslužne centre, ali ne zaboravite:

    ZBOG TOGA

     

    Za sve informacije obratite se:

    HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI ZAGREB

    Povjerenstvo za Y2K

    tel.: 45 61 513

    fax: 45 61 520

    e-mail: informatikaŽ hgk.hr

    http://www.hgk.hr

    Kontakt osoba

    mr. Marijan Frković, direktor Sektora za informatiku i

    član Povjerenstva Vlade za rješavanje Problema 2000.

    ili

    HRVATSKOM INFORMATIČKOM ZBORU

    tel.: 48 55 274

    fax: 48 55 272

    http://www.open.hr/hiz

    Kontakt osoba

    Tomislav Grozdek

     

    HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA I

    Povjerenstvo Y2K

    fax: 01/45 61 520

    e-mail: informatikaŽ hgk.hr

    HRVATSKI INFORMATIČKI ZBOR

    fax: 01/48 55 272

    Molimo popunite ovaj anketni list i vratite ga na HGK ili HIZ.

    Matični broj poduzeća:

    Naziv poduzeća:

    Adresa:

    Kontakt osoba za Y2K:

    Tel.: Fax:

    E-mail:

    Pristupili smo rješavanju Y2K (da/ne)

    Problem rješavamo samostalno (da/ne)

    Problem rješavamo samostalno uz korištenje alata (da/ne)

    Koristimo alate i konzultiramo vanjske suradnike (da/ne)

    Koristimo alate, konzultiramo vanjske suradnike, uslužne centre (da/ne)

    Trebamo vanjsku pomoć (navesti koju)

    Rok do završetka projekta

     

    Datum Potpis voditelja Projekta

  • Koristimo prigodu pozvati sve kolege informatičare koji posjeduju znanja voditelja projekta i/ili programskih jezika III. generacije (COB, ASM PL1, RPG i dr.) da se prijave (faksom ili e-mail-om) Hrvatskom informatičkom zboru u cilju stvaranja baze podataka stručnih djelatnika za rješavanje problema 2000. g.
  • 3. DOBITNICI “PRIZNANJA I PLAKETE INFORMATIKA”

    Temeljem Statuta HIZ-a, čl. 32.-34. Povjerenstvo za dodjelu priznanja, a u skladu s Pravilnikom o priznanjima, provelo je postupak predlaganja kandidata (organizacija i pojedinaca) koji su svojim dosadašnjim radom i zalaganjem postigli vidne rezultate u primjeni, širenju i unapređenju informatike u Republici Hrvatskoj. Na osnovi svojih ovlaštenja ovo Povjerenstvo donijelo je odluku da Priznanja i Plakete informatika ove godine dobije 8 organizacija i 9 pojedinaca. U nastavku daju se obrazloženja za sve laureate.


    ORGANIZACIJE

     

    1. AGROKOR d.d. Zagreb

    Društva u okviru Agrokor Grupe su samostalne pravne osobe. Njihovim povezivanjem u Grupu ulazi se u nove poslovne odnose kojima je stvorena osnova za korištenje strateških veza unutar Grupe, optimalnu alokaciju resursa i diversifikaciju rizika, a sve to putem jedinstvenog vođenja poslova Grupe i djelotvoran kontrolni sustav.

    Uspješnost provođenja strategije nadzire se uspostavljanjem sustava kontrole upravljanja, podržanog jakom informacijskom tehnologijom u kojoj su svi informacijski sustavi povezani sa središnjim informacijskim sustavom i tvore upravljački informacijski sustav Grupe.

    Na razvoj informatike bitno su utjecale sljedeće okolnosti: Agrokor d.d. ostvaruje veoma brzi razvoj; kupljenja poduzeća su različite djelatnosti, organizacijskog i tehnološkog stupnja razvoja i veoma različite i nedovoljne informatizacije; veoma je velika teritorijalna dislociranost poduzeća; neadekvatna je komunikacijska mreža; izuzetno je mnogo točaka nastanka informacija radi velikog broja različitih lokacija (RDC-ova, predstavništava, poslovnica, prodavaonica, skladišta, kamiona koji vrše terensku prodaju nepoznatom kupcu; razni su tipovi proizvodnje, uglavnom procesni, koji zahtjevaju velika ulaganja u procesna računala i instrumentalizaciju, kako bi se procesna računala mogla povezati s poslovnim računalom; veoma je velik opseg poslova na standardizaciji radnih procedura, izlaznih dokumenata i izvješća, kontnog plana, šifarskog sustava, itd.

    Paraleno s razvojem informatičke infrastrukture razvija se organizacijska disciplina i provodi maksimalna standardizacija operativnih postupaka.

    U implementaciji svog rješenja informatizacije Agrokor je uvijek išao na direktni dogovor s dobavljačima, a u svojoj strategiji opredijelio se za manji vlastiti tim informatičara velikog znanja i iskustva koji uglavnom vode i koordiniraju projekte, dok je sama izvedba određenih dijelova provjerena specijaliziranim domaćim i stranim tvrtkama.

    Informatika u Agrokor-u ima veoma buran i nagli rast. Trenutni broj PC i terminala je preko 700, s time da je oko 70% PC modernih i poznatih marki. Također je u upotrebi i više računala, te cijeli niz PC mreža s veoma kvalitetno izvedenom vlastitom komunikacijskom mrežom.

    Do sada se u informatizaciji mnogo toga učinilo, ali se neće stati dok se informatika Agrokor-a ne dovede u svjetski vrh.

     

    2. EUROCOMPUTER SYSTEMS Zagreb

    Tvrtka EUROCOMPUTER SYSTEMS d.o.o. (ECS) osnovana je 1991. godine. Sjedište tvrtke je u Zagrebu, a poslovnice su u Osijeku, Splitu i Rijeci. Osnovna djelatnost ECS-a je marketiranje, prodaja, održavanje i podrška informatičkih proizvoda i projekata. Uz to, ECS pruža usluge školovanja, konzaltinga i inženjeringa. U suradnji s drugim tvrtkama na projektnoj osnovi isporučuje cjelovita rješenja za informacijske sustave.

    Razvojna strategija tvrtke ECS detaljno je razrađena s partnerima i prilagođena potrebama hrvatskog tržišta, očituje se u stalnom marketiranju i podršci novih segmenata tržišta, za što se intenzivno ulažu dodatna sredstva u potrebnu materijalnu, tehničko-tehnološku i kadrovsku infrastrukturu.

    Najznačajnije reference ECS-a su: HPT, INA - Trgovina, HEP, Croatia osiguranje, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i kulture, Hrvatska poštanska banka, Međimurska banka, Karlovačka banka, SRCE (CARNet), Pliva, PMF, FER i drugi brojni fakulteti, Jadranturist, Rabac ugostiteljstvo i turizam d.d., Rivijera, Plitvice, itd.

    ECS je poznat i kao donator i sponzor mnogih udruga i institucija kao što su npr. donacije za domovinski rat i HV, humanitarnu pomoć, znanstveno-stručne skupove, natjecanja škola i fakulteta, kulturu i šport, obljetnice itd. Treba istaknuti i donacije i sponzorstva poput 9. gardijskoj brigadi HV, Hrvatskom crvenom križu, SOS dječjem selu Hrvatske, Bowling reprezentaciji Hrvatske, obljetnici FER-a, itd.

    Donacije su realizirane direktnom financijskom potporom, kroz isporuku informatičke opreme ili u obliku usluga. Mnoge donacije bile su i u indirektnom obliku, npr. putem snižavanja cijena kod principala po osnovi smanjenja provizije, odricanja od dijela zarade itd.

     

    3. GEODETSKI ZAVOD Osijek

    Geodetski zavod d.d. Osijek je tvrtka koja ima više od 50 godina poslovne tradicije u području geodetskih, informatičkih i fotogrametrijskih primjena. Neprestalno radi na implementaciji najnovijih tehnologija u svojoj djelatnosti. Godine 1997. za potrebe avio snimanja nabavljena su i dva dvomotorna zrakoplova prilagođena za brzo i ekonomično prikupljanje podataka o prostoru neposredno u digitalnom obliku. Zahvaljujući suvremenoj visokosofisticiranoj geoinformatičkoj opremljenosti i stručnim kadrovima ova je tvrtka ostvarila brojne i zapažene stručne aktivnosti i projekte, nastupe na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, te već dobila niz nagrada i priznanja.

    Od stručnih aktivnosti ističu se projekti izrade karata, uređenja zemljišta, izvođenja građevinskih, hidrotehničkih i prometnih objekata, projekti obnove itd. Svi ovi projekti intenzivno su podržani GIS i CAD tehnologijom. Zavod primjenjuje najnovije optičke i elektroničke instrumente za mjerenja na zemlji kao i uređaje za daljinska istraživanja. Ostvario je suradnju sa sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, domaćim i međunarodnim stručnim institucijama, s državnim javnim poduzećima koja skrbe o prostoru. Posebno je dobra suradnja sa sudskim i upravnim strukturama (gruntovnica, katastar, urbanizam, promet). Kontinuirano surađuje i s brojnim inozemnim institucijama na uređenju ruralnih područja komasacijom zemljišta kao što su Bayerische Akademie Landlicher Raum, Munchen, Njemačka, suradnja s Mađarskim geodetskim institucijama itd.

    Zavod se istiće se i u realizaciji zapaženih GIS skupova i nakladničkih poduhvata.

     

    4. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

    Hrvatska gospodarska komora asocijacija je hrvatskog gospodarstva za čije potrebe provodi i intenzivnu informatizaciju. Komora je članica i radne skupine za razvitak Svjetske komorske poslovne mreže (World Chambers) u koju je uključeno trenutačno 5890 komora iz cijelog svijeta. Komora je aktivno uključena u ovaj projekt već od inicijativa za osnivanje mreže (1992.), razvoja prvih aplikacija, te postavljanja ovog sustava na Internet.

    Komora doprinosi razvitku informacijskog sustava gospodarstva Republike Hrvatske izgradnjom vlastitog informacijskog sustava Subjekti hrvatskog gospodarstva u kojem su objedinjeni opći podaci o poduzećima, njihov proizvodni i uslužni program, financijski rezultati, te vanjsko trgovinsko poslovanje. Ovaj sustav sadrži najcjelovitiju bazu podataka gospodarstva Republike Hrvatske čiji su izvori Trgovački sudovi, Zavod za platni promet, Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija - Carinska uprava, te sama Komora. Ima razvijenu vlastitu komunikacijsku mrežu povezivajući središnjicu i sve županijske komore.

    Komora je posebno aktivna na promicanju, razvitku aplikacija, te korištenju Interneta, koristeći vlastito Internet računalo s mnoštvom aplikacija, čija je glavna namjena povezivanje poslovnih partnera u zemlji i svijetu.

    Prateći primjenu Interneta u Hrvatskoj od početka, Komora je imala svoje stranice na CARNETU, potom koristila računalo HPT, a sada posjeduje vlastito računalo.

    Značajno je istaći da je putem osposobljavanja svojih djelatnika u korištenju Interneta i drugih gospodarskih baza Komora značajno povećala uvjete za bolje obavljanje poslova u vlastitoj kući.

     

    5. HRVATSKI SAVEZ INFORMATIČARA

    Aktivnosti Hrvatskog saveza informatičara (HSIN) mogu se podijeliti na one u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini. U Hrvatskoj za učenike osnovnih i srednjih škola organizira županijska i državna natjecanja, smotre softverskih radova, zimske i ljetne škole informatike, informatičke tribine po županijama, te predavanja i tečajeve prema potrebi učenika, informatičkih društava i klubova.

    Na međunarodnoj razini od 1993. g. HSIN organizira pripreme i nastupe najboljih hrvatskih informatičara srednjoškolaca na svjetskim i srednjoeuropskim informatičkim olimpijadama i drugim međunarodnim natjecanjima. Do sada je HSIN organizirao nastupe na 6 svjetskih (osvojenih 16 medalja) i 5 srednjoeuropskih (osvojenih 8 medalja) informatičkih olimpijada. Tako je npr. organizirao 5 nastupa mladih osnovnoškolaca na ljetnoj školi informatike u Sloveniji, I. međunarodnu ljetnu kamp-školu mladih informatičara srednjoeuropskih zemalja u Krku, 5. srednjoeuropsku informatičku olimpijadu (CEOI) u Zadru, Zimsku školu za mladež osnovnoškolskog uzrasta u Bjelovaru, Zimsku školu za srednjoškolce u Zagrebu, Dane mladih informatičara Hrvatske u Čakovcu, itd.

    HSIN je organizirao i 8. Kamp mladih informatičara Hrvatske u Ublima na Lastovu gdje je, uz pomoć Udruge informatičara Lastova i drugih, jedan potpuno devastirani objekt “pretvoren” u Dom mladih informatičara Hrvatske.

    Krajem godine HSIN upriličuje svečano proglašenje najboljih mladih informatičara Republike Hrvatske osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, te najuspješnijih informatičkih društava i klubova udruženih u HSIN.

     

    6. MBU

    MBU je d.o.o. za informatički inženjering i međubankarske usluge, utemeljeno na poticaj 27 hrvatskih banaka u svrhu koordiniranog projektiranja i razvoja zajedničke infrastrukture za suvremeno poslovanje s bankovnim karticama.

    MBU je, sukladno zahtjevima banaka, projektirao, izgradio i uveo u funkciju autorizacijski sustav MBNET, koji čini komunikacijska mreža za bankomate i EFTPOS terminale, sustav za prihvat i autorizaciju transakcija putem bankovnih kartica, sigurnosni sustav i pozadinski sustav za razmjenu podataka između banaka.

    MBU je razvio i brojne druge usluge kojima bankama omogućava, uz minimalne organizacijske napore, jednostavno i brzo uvođenje bankomata, izdavanje bankovnih kartica, opremanje prodajnih mjesta EFTPOS teminalima i realiziranje sustava elektroničkog plaćanja. S ciljem osiguranja jednostavne, sigurne i kvalitetne usluge MBU se opredijelio za najnovije tehnologije i rješenja provjerena u međunarodnim mrežama za rad s bankovnim karticama.

    Koristeći usluge MBU-a banke slijede trendove razvijenog svjetskog bankarstva uz minimalne indivudualne organizacijske napore. Putem usluga MBU-a prodajna mjesta ostvaruju veći promet, a time i veću dobit. MBU im dovodi inozemne kupce i uključuje ih u globalni sustav elektroničkog plaćanja preko MBNET.a. Kroz svoj rad MBU doprinosi ugledu banaka i kvaliteti njihovih usluga, podržava stalni rast broja bankomata i terminala za elektroničko plaćanje u MBNET-u, koji su korisniku bankovne kartice raspoloživi 24 sata/dan, svakog dana u godini.

    MBU omogućava i uporabu tzv. elektroničkog novčanika, koji se temelji na kartici s mikroprocesorom u čipu i odgovarajućoj infrastrukturi. MBNET sadrži jezgru riješenja koje se u svijetu potvrdilo kao dobra osnova za razvoj i primjenu elektroničkog novčanika. MBU može doprinjeti daljnjem razvoju elektroničkog plaćanja primjenom elektroničkog novčanika.

    MBU ide u korak sa svjetskim trendovima. To je tvrtka koja je proizvod interesa, zrelosti i volje banaka za napretkom u poslovanju s bankovnim karticama po međunarodnim standardima.

     

    7. RECRO d.d.

    Tvrtka RECRO utemeljena je početkom 1992. godine. Njena misija je dovesti na hrvatsko tržište visoko kvalitetne proizvode vodećih svjetskih proizvođača i osigurati prvoklasnu tehničku podršku, te brz i kvalitetan servis.

    U distribucijskom programu nalaze se proizvodi sljedećih tvrtki: Epson (pisači, skeneri, projektori), Microsoft (softver), Siemens (računala), Cisco (mrežna oprema), Autodesk (softver), Eizo (monitori), Printronix (linijski pisači).

    U RECRO-u su posebnu pozornost posvetili mreži ovlaštenih partnera. Ova mreža dugo je i pažljivo izgrađivana uvažavajući teritorijalnu prisutnost i teške okolnosti u kojima su naši partneri poslovali tijekom rata. Trenutno preko 1000 tvrtki neposredno ili posredno prodaje proizvode iz RECRO-vog distribucijskog programa.

    Za svu robu daje se jamstvo i postoji osiguran servis. Pored centralnog RECRO servisa u Zagrebu, servisna mreža obuhvaća 25 ugovornih servisa koji teritorijalno pokrivaju čitavu Hrvatsku i dio BIH. Poslovni rezultati ukazuju da je RECRO postao: vodeća informatička tvrtka, s najvećim ukupnim prihodom u proteklih nekoliko godina; vodeći dobavljač pisača na hrvatskom tržištu (proteklih 5 godina RECRO je isporučio više od 100.000 pisača na hrvatskom tržištu); i vodeći distributer softvera na hrvatskom tržištu (kroz RECRO prodajni kanal Microsoft ostvaruje većinu svojih prihoda na hrvatskom tržištu, a Autodesk predstavlja značajan udio u prihodu, uz kontinuirani trend rasta).

    RECRO je danas suvremeno organizirana tvrtka s 33 zaposlena djelatnika. Velika pozornost poklanja se stručnom usavršavanju kroz školovanja u zemlji i inozemstvu. Kao distributer vrhunske tehnologije, RECRO koristi mogućnost da tu istu tehnologiju primijeni i za unapređivanje vlastitog poslovanja.

    Strategija daljnjeg razvoja tvrtke RECRO utemeljena je na usavršavanju i razvoju distribucije, u tri smjera: izboru novih principala i produkata koji su zanimljivi za hrvatsko tržište, stalnom smanjivanju troškova distribucije kroz unapređenje logistike i financiranja, i unapređenju svakodnevnog poslovanja kroz primjenu najsuvremenije računalne i komunikacijske tehnologije.

    RECRO je nizom donacija i sponzorstvom omogućio širenje informatičih znanja. Donacijama i sponzorstvima obuhvatili su prvenstveno ratne stradalnike, te mlade informatičare i studente, od kojih se izdvaja donacija Autodesk softvera za 17 informatičkih učionica (svaka 25 radnih mjesta) Ministarstvu znanosti. Ovom su donacijom obuhvaćeni svi tehnički fakulteti u Hrvatskoj, a čak 425 studenata može istovremeno raditi pomoću najsuvremenije CAD tehnologije.

    U proteklih šest godina RECRO je postigao značajne rezultate, ali cilj je i dalje podizati kvalitetu usluga u skladu s trendovima na svjetskom tržištu.

     

    8. SISAČKA BANKA d.d.

    Samostalan razvoj informatike u Sisačkoj banci d.d. započeo je krajem 1988. g. Tijekom 1989. i početkom 1990. g. razvijen je sustav podrške šalterskom poslovanju. Tehnološku osnovicu činili su: računalo IBM 9370, relacijska baza podataka SQL, transakciji upravljački program CICS, 30-tak osobnih računala PS/2, komunikacija na bazi SNA/SLDC i FBSS. Već u toj ranoj fazi, sustav je imao napredne karakteristike koje su ostale temelj razvoja do današnjih dana. Striktno je građen kao integralno rješenje uz primjenu suvremenih razvojnih metodologija. Radi kao klijent-poslužitelj sustav u realnom vremenu. Programi su pisani u jezicima treće generacije uz modularnu organizaciju i objektni pristup. Korisnička sučelja su kreirana tako da maksimalno odgovaraju potrebama i ergonomskim zahtjevima radnog mjesta. Procedure sigurnosti i zaštite podataka provedene su do najsitnijih detalja. Sustav se odlikuje visokom funkconalnom razinom, te je posebno omiljen kod korisnika, a smatra se i jednim od glavnih razloga zadovoljstva klijenata Banke uslugama koje im se pružaju.

    Domovinski je rat privremeno zaustavio razvoj informatike u Banci. Razvojni tim se obnavlja i ponovno počinje raditi krajem 1992. godine, od kada razvoj podrške svim oblicima bankarskog poslovanja teče neprestano. Obilato se koriste specijalistička bankarska znanja zaposlenika Banke u multidisciplinarnim projektnim timovima koji se formiraju za svaki pojedini projekt. Banka neprestano usavršava svoju tehnološku osnovu, tako da se tijekom 1994. i 1995. zamjenjuju: 9370 s AS/400, SQL s DB/2, FBSS s LANDP, stara osobna računala s novim, boljim, modernijim i snažnijim. Tijekom 1996. i 1997. godine počinje razvoj aplikacija s grafičkim korisničkim sučeljem, te primjena interne i Internet elektroničke pošte.

    Godine 1998. označava kraj jedne i početak druge ere u razvoju informatičke tehnologije u Sisačkoj banci d.d. U potpunosti je završen razvoj podrške svim osnovnim oblicima bankarskih djelatnosti unutar integralnog bankarskog informatičkog sustava, tako da nema više niti jedne relevantne aktivnosti izvan ovog sustava.

     


    POJEDINCI

     

    1. Mr. sc. NELKA FIKEYS KRMIĆ

    Mr. Nelka Fikeys Krmić rođena je u Zagrebu, gdje je završila Pravni fakultet i poslijediplomski sudij “Autorsko pravo” obranivši magistarski rad na temu “Autorskopravna zaštita kompjuterskih programa”. U Zagrebu je položila i pravosudni ispit. Radi na različitim pravnim poslovima u dioničkom društvu za proizvodnju telekomunikacijskih sistema i uređaja Ericsson Nikola Tesla, Zagreb. Od sredine 80-tih godina posebno se bavi različitim pitanjima i problemima iz područja prava informacijske tehnologije i informacijskih prometnica. Surađuje s brojnim osobama i institucijama u zemlji i inozemstvu. Objavila je veliki broj članaka u domaćim i stranim informatičkim i pravnim časopisima, te održala brojna predavanja na tu temu na domaćim i međunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnji je dopisnik britanskog časopisa “The Computer Law and Security Report”.

     

    2. Mr. sc. MIRA HERCIGONJA - SZEKERES

    Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a na Medicinskom fakultetu završila je poslijediplomski studij Zdravstveni informacijski sistemi. Radila je kao nastavnica i profesorica metematike, zatim u poduzeću LME - Laboraorij mjerne elektronike, kao direktorica, ali i na poslovima marketinga i prodaje, te izrade i podržavanje softvera za medicinske aparate. O 1987. godine je samostalni obrtnik na izradi softvera i servisu medicinskih aparata, a od 1991. g. u firmi Polimedika.

    Od samog početka aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (HDMI). Od 1996. g. je tajnica Društva u kojem djeluje vrlo aktivno. Član je Organizacijskih odbora i jedan od glavnih organizatora sva tri Simpozija HDMI 1993., 1995. i 1997. g. Inicirala je suradnju HDMI s Hrvatskim društvom za medicinsku i biološku tehniku - CROMBES na temama od zajedničkog interesa. Medicinsku informatiku promovira i na stručnim skupovima, te u stručnim i ostalim glasilima.

    Područje kojim se u medicinskoj informatici osobito zanima je primjena analize medicinskih podataka. U posljednje vrijeme posebno se posvećuje istraživanju i evaluaciji statističke analize tekstualnih podataka prvenstveno u području medicinskih znanosti. Rezultat njenog rada ogleda se i u brojnim objavljenim stručnim radovima.

     

    3. ZDENKO HOFFMANN, dipl. inž.

    Gospodin Zdenko Hoffmann završio je strojarstvo na Tehničkom fakultetu Maribor 1990. g. Radio je kao glavni tehničar u tvornici Jugoturbina Karlovac, rukovoditelj Sektora operativne pripreme u Jugoturbini - Tvornica pumpi Karlovac, rukovoditelj sektora za organizaciju i standardizaciju na razini Jugoturbine, rukovoditelj Službe za organizaciju, standardizaciju i informatizaciju Jugoturbine, direktor RO Jugoturbina - Računski centar Karlovac, rukovoditelj Sektora organizacije RO Jugoturbina - Institut i specijalist marketinga. Danas je direktor poduzeća Računski centar d.d. Karlovac.

    Tijekom svog dosadašnjeg rada kontinuirano je sudjelovao u brojnim stručnim i projektantskim poslovima vezanim uz razvitak informacijskih sustava, unutar pojedinih poslovnih subjekata, gospodarskih grana i cijele karlovačke regije. Neki od njih su: projektiranje i izgradnja informacijskog sustava Jugoturbine, informatizacija Medicinskog centra u Karlovcu (bolnica, domovi zdravlja), projektiranje i izgradnja informacijskog sustava poduzeća Pamučna industrija Duga Resa, informatizacija trgovačke djelatnosti, projektiranje i razvitak informacijskih sustava poduzeća s pojedinačnom i maloserijskom proizvodnjom, koncipiranje razvitka informacijske djelatnosti na području karlovačke regije, itd.

    Kolega Zdenko Hoffmann dugi je niz godina aktivan i u tijelima HIZ-a.

     

    4. DAVORIN KEREKOVIĆ, prof.

    Davorin Kereković rođen je 1946. g. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu studijske grupe sociologija i filozofija. Radi četiri godine u brodogradilištu “3. maj” u Rijeci kao industrijski sociolog nakon čega prelazi u Urbanistički zavod grada Zageba, a od 1990. g. je u INA-INFO gdje je pokretao i surađivao u vrlo plodonosnim stvaralačkim aktivnostima projektiranja i implementacije GIS tehnologija, koje su u to vrijeme u hrvatskoj geoinformatici bile pravi pionirski poduhvati.

    Od 1972. g. bavi se i žurnalistikom, posebno u području ekologije i geoinformatike.

    Vidljiv je njegov osobni doprinos i kao glavnog urednika knjige “GIS u Hrvatskoj” tiskanoj 1997. g. Iste godine gospodin Davorin Kereković izabran je za tajnika foruma HrGIS. Velikim entuzijazmom i organizatorskim talentom uspio je za godinu dana uz asistenciju ostalih članova Izvršnog odbora ovog foruma realizirati 1. Međunarodnu izložbu geoinformatičkih radova i 1. međunarodnu Konferenciju GIS CROATIA 98, koje su održane u Osijeku od 6. - 16. listopada 1998. g., s visokim ocjenama europskih recenzenata, koje su objavljene i u prestižnim europskim GIS časopisima.

    Danas gospodin Davorin Kereković, zajedno s organizacijskim odborom radi na vrlo intenzivnim i kompleksnim poslovima pripreme Međunarodne GIS konferencije i izložbe “GIS CROATIA 2000.”, koje će se te godine simultano održavati u Osijeku, Zagrebu i Rovinju.

     

    5. Dr. sc. VIŠNJA LOVREK

    Dr. sc. Višnja Lovrek rođena je u Zagrebu 25.11.1952. g. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala se 1971. g., te diplomirala na smjeru Elektronika, usmjerenje Telekomunikacije i informatika 1975. g. Nagrađena je nagradom “Josip Lončar” kao najbolji student u svojoj generaciji.

    Na istom Fakultetu magistrirala je 1981. g. na smjeru Telekomunikacije i informatika. Doktorirala je 1994. g. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te time postala prvi doktor medicinskih znanosti iz područja medicinske informatike u Hrvatskoj.

    Po završetku studija uposlila se u Plivi, a od 1976. do 1994. g. radi u Centru za informatiku Kliničkog bolničkog centra Zagreb gdje je bila i rukovoditelj. Od 1994. g. radi kao direktorica Službe za informatiku firme Medika d.d. Zagreb.

    Bavi se znanstveno-istraživačkim i stručnim radom na području informacijskih sustava u zdravstvu i medicinske informatike, a prvenstveno na području izgradnje bolničkih informacijskih sustava kao i ostalih informacijskih sustava koji se razvijaju unutar zdravstenih organizacija. Iz ovog područja objavila je preko pedeset stručnih i znanstvenih radova kod nas i u inozemstvu. Aktivno sudjeluje na svjetskim, europskim i domaćim skupovima iz područja medicinske informatike i farmacije.

    U više navrata predavala je na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru studija “Zdravstveni informacijski sistemi”.

    Kao član organizacijskog i programskog odbora sudjeluje u organizaciji svih dosadašnjih savjetovanja o informatici u zdravstvu u okviru medicine i tehnike. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog društva za medicinsku informatiku te njegov dugogodišnji tajnik.

     

    6. VEDRANA SKRAČIĆ ČOP, dipl. ing.

    Vedrana Skračić Čop, dipl. ing. matematike, radi na informatičkim poslovima od 1971. g., najprije u Industroprojektu, a od 1973. g. u Gradskom zavodu za automatsku obradu podataka grada Zagreba. Obavljala je poslove programera, sistem programera, projektanta i voditelja tima.

    Kao programer sudjelovala je 1974. g. u prvom projektu daljinske obrade podataka za porezno knjigovodstvo grada Zagreba. Kao sistem inženjer - voditelj tima radila je na organizaciji i provedbi poslova računalne operative, kao i na obuhvatu dokumenata popisa stanovništva 1981. g.

    Od 1987. g. sudjeluje kao projektant i voditelj tima za izgradnju i razvoj jedinstvenog informacijskog sustava Porezne uprave Republike Hrvatske, i to u segmentima: projektiranje pojedinih podsustava, veza s drugim velikim državnim informacijskim sustavima, uključivanja svih ispostava Porezne uprave u ovaj informacijski sustav, edukaciji zaposlenika Porezne uprave itd.

    Svojim sudjelovanjem na izgradnji informacijskog sustava Porezne uprave RH doprinijela je da ovaj sustav uspješno prati i podržava procese preustroja državne i porezne uprave.

    Kao informatičar s velikim i raznovrsnim iskustvom te osjećajem za sistematičnost, racionalnost i kvalitetu, Vedrana Skračić Čop dugi niz godina sudjeluje u rješavanju brojnih problema i zadaća, te doprinosi razvoju složenih informacijskih sustava, stvaranju internih standarda i osiguranju kvalitete informatičkih proizvoda.

     

    7. Mr. sc. TIBOR TÓTH

    Tibor Tóth diplomirao je 1971. g., a magisterij iz područja teorijske kemije stekao je na poslijediplomskom studiju na Zagrebačkom sveučilištu 1974. g..

    Iste godine zaposlio se u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu (RC), čiji je osnivač i direktor bio prof. dr. Božo Težak, jedan od začetnika i promotora informacijske znanoste i djelatnosti u Hrvatskoj. Tibor Tóth je u početku radio na obradi kemijskih znanstvenih informacija (procesiranje bibliografske baze podataka Chemical Abstracts). U suradnji s mr. Ivanom Rusanom obavio je tada i pionirski programerski posao koristeći tadašnje računalo UNIVAC u SRCU za pretraživanje tekstualnih kemijskih informacija. Do 1984. g. vodio je Specijalizirani informacijski centar za kemiju, a do 1992. g. i prvi online centar za pretraživanje baza podataka u Hrvatskoj. Od kraja 1992. zaposlen je u Istraživačkom informacijskom centru Instituta PLIVE d.d. Zagreb u funkciji koordinatora. U tom svojstvu bavi se razvojem informacijske djelatnosti, edukacijom korisnika i online pretraživanjem baza podataka sa znanstvenim, tehničkim i business informacijama.

    Istovremeno se kao znanstveni asistent bavio i znanstveno-istraživačkim radom u području informacijskih znanosti. Rezultat tog rada ogleda se u pedesetak znanstvenih i stručnih radova obajavljenih u časopisima ili zbornicima raznih skupova.

    Tijekom cijelog dosadašnjeg radnog vijeka intenzivno se bavio i razvojem informacijske djelatnosti u Hrvatskoj te je objavio i knjigu pod naslovom “Online pretraživanje baza podataka”.

     

    8. VINKO VUČEMILOVIĆ, dipl. ing.

    Vinko Vučemilović, dipl. ing. završio je Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1983. godine. Aktivno djeluje u informatici i geodeziji već 18 godina, od čega 8 kao direktor Geodetskog zavoda d.d. Osijek. Posebno se zalaže za uvođenje informatičke tehnologije u geodeziju kroz brojne stručne aktivnosti, projekte i stručne skupove u zemlji i inozemstvu.

    Poznata su njegova rješenja organizacije i izvođenja izrade karata, uređenja zemljišta, izvođenja građevinskih, hidrotehničkih i prometnih objekata, uvođenje informatičke tehnologije u proizvodni proces Geodetskog zavoda, uvođenje najnovijih optičkih elektroničkih instrumenata za mjerenja na zemlji. Zaslužan je za uspostavu uspješne suradnje s državnim javnim poduzećima koja skrbe o prostoru.

    Od brojnih realiziranih stručnih projekata posebno valja istaći niz GIS projekata kao što su ratne štete grada Dubrovnika, osječke Tvrđe, praćenje prometnih nezgoda i drugo.

    Aktivan je i na brojnim stručnim skupovima u zemlji, ali i u inozemstvu. Dobitnik je prve nagrade na europskoj izložbi softvera, Como, Italija, 1995. g. za projekt osječke Tvrđe. Autor je izrade katastra i gruntovnica većine gradova Slavonije i Baranje, komasacije zemljišta na prostoru Slavonije i Baranje, Hrvatske osnovne karte područja Dubrovnika, Gorskog kotara, Istre, Slavonije i Baranje.

     

    9. Prof. dr. sc. MIROSLAV ŽUGAJ

    Kolega Miroslav Žugaj diplomirao je 1963. g. na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, magistrirao 1971. g. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao 1974. g. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. U zvanje docenta izabran je 1974. g., u zvanje izvanrednog profesora 1978. g. (Ekonomski fakultet Osijek) i 1980. g. (Fakultet organizacije i informatike). Za redovnog profesora i znanstvenog savjetnika izabran je 1985. g. i ponovno 1990. g.

    Od 1963.-1975. g. radio je na različitim radnim mjestima u IPK Osijek. Od 1975. g. do danas zaposlen je u Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Na dodiplomskom studiju predaje kolegije “Organizacija poduzeća”, “Organizacijska teorija” i “Uvod u stručni i znanstveni rad”. Na poslijediplomskim studijima predaje na sva četiri sveučilišta u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek), te na Sveučilištu u Mostaru, i to kolegije “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada” i “Organizacijsko ponašanje”. Član je više stručnih društava. Zamjenik je predsjednika izdavačkog časopisa “Ekonomski vjesnik”. Predsjednik je izdavačkog savjeta časopisa “Zbornik radova” Fakulteta organizacije i informatike, te član uredništva časopisa “Management” i edicije “Varaždinski godišnjak”.

    Bio je prodekan (1975.-1978. i 1980.-1982.), dekan (1982.-1983. i 1998.-1990.) Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, te član mnogih povjerenstava i odbora Sveučilišta u Zagrebu i Fakultetu. Predsjednik Organizacijskog odbora Varaždinskih baroknih večeri bio je 1991. i 1992. godine. Predavač je i voditelj na mnogobrojnim seminarima raznih organizatora, te sudionik većeg broja znanstvenih i stručnih skupova, kao i konzultant.

    Napisao je, samostalno i u suatorstvu, preko 250 stručnih i znanstvenih radova, od čega 4 knjige samostalno i 9 knjiga u suautorstvu. Između njih izdvajamo knjigu u suautorstvu s doc. dr. sc. Vjeranom Strahonja: “Informacijski sustavi proizvodnje”, Informator, Zagreb, 1992.

    Od 1995./96. godine voditelj je poslijediplomskog studija “Informacijske znanosti”.

     


    Stručni i znanstveni skupovi

     

    forum

     


    Seminari

     

     

     

  •  
  • Svim svojim članicama i dragim kolegama hrvatskim informatičarima prigodom nastupajućeg Božića i Nove 1999. godine, želimo puno poslovnih uspjeha uz nadu da će se aktivnost HIZ-a i dalje unapređivati za dobrobit hrvatske informatike.

    Predsjednik HIZ-a

    Mr. sc. Marijan Frković

    Predsjednici foruma HIZ-a

    Prof. dr. M. Žagar, prof. dr. Z. Krakar, Aaron Nagyegi, I. Maglić, B. Draženović, N. Punek

    Uredništvo Biltena


  •  
  • PROMJENA DOSADAŠNJIH TELEFONSKIH BROJEVA HIZ-a I ZIH-a

    Od 1. prosinca o. g. HPT je promijenio dosadašnje telefonske brojeve i fax HIZ-a i ZIH-a

    Novi brojevi telefona su:

    48 55 271

    48 55 273

    48 55 274

    Novi broj fax-a je:

    48 55 272