Loading...
HRVATSKI INFORMATIČKI ZBOR
English
OKRUGLI STOL "INFORMATIČKOM PISMENOŠĆU ZA KONKURENTNU HRVATSKU" - DUBROVNIK

14.2.2012. u hotelu Adria održan je 14. okrugli stol na temu „INFORMATIČKOM PISMENOŠĆU ZA KONKURENTNU HRVATSKU“

Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski informatički zbor, krovna udruga hrvatskih informatičara, uz podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, danas su u Hotelu Adria, održali prezentaciju i okrugli stol na temu „ECDL – Europska norma informatičke pismenosti“, s ciljem poticanja primjene Europske računalne diplome (European Computer Driving Licence – ECDL).

ECDL program pokrenut je u Hrvatskoj 2003. godine, a Vlada RH prihvatila ga je za normu informatičke pismenosti u školama i državnoj upravi. Međutim, zbog krize koja je nastala 2011. godine pokrenuta je akcija 'ECDL za konkretnu Hrvatsku' - kazala je predsjednica Županijske gospodarske komore Terezina Orlić, te dodala kako je ECDL diploma ustvari osobna iskaznica svakog onog tko ga položi.

Dosadašnja istraživanja su pokazala kako informatičko pismeni zaposlenici brže i kvalitetnije obavljaju poslove, što doprinosi učinkovitijem radu gospodarstva i državne uprave, pa time i većoj konkurentnosti na tržištu rada, jer tko nije informatički pismen praktički je nepismen.

Podizanjem informatičke pismenosti u tvrtkama i državnoj upravi, ne samo da se stvara stručniji i za rad motiviraniji kadar, već i naša država postaje konkurentnija na europskom i svjetskom tržištu, što je od velikog značaja pred ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, kazao je predsjednik Hrvatskog informatičkog zbora i Nacionalni ECDL koordinator Marijan Frković.

Dosadašnje iskustvo pokazalo je da nezaposleni koji su prošli ovo informatičko osposobljavanje puno lakše i brže nađu posao te da je informatička pismenost, baš poput poznavanja stranog jezika, postala jednako bitna komponenta koja se uzima u obzir prilikom zapošljavanja.

Kako je već spomenuto, ECDL program u Hrvatskoj je pokrenut još 2003., te se situacija dobro razvijala do 2008. godine. Tada je došlo do krize, pa su ukinuti fondovi za obrazovanje i na državnoj razini i na razini poduzeća. Stoga smo zajedno sa svim institucijama pokrenuli aktivnosti mijenjanja nezadovoljavajućeg stanja. Novim aktivnostima smo uspjeli da 2011. godina bude duplo bolja u odnosu na prethodnu koja je bila jako loša - kazao nam je Frković.

Naime, ECDL norme su u svim zemljama iste, diploma u jednoj državi vrijedi u svim zemljama, a indeks izdan u jednoj državi prihvaćen je u svim zemljama. Nakon provedenog istraživanja, Marijan Frković rekao je kako je nakon stečenog EDCL certifikata 75 posto polaznika programa za nezaposlene u gradu Zagrebu dobilo posao u roku šest mjeseci.
Do sada je u svijetu (148 zemalja ) u ECDL edukaciju i certifikaciju uključeno više od 12 milijuna polaznika, Od toga samo u Europi ima više od 8 milijuna polaznika i preko 24 tisuće testnih centara.

Trenutačni svjetski poredak po informatičkoj pismenosti jeste takav da je Velika Britanija vodeća zemlja, slijede Italija, Irska, Australija, Grčka, Njemačka ....

Trenutno u Hrvatskoj imamo 31 testni centar, 93 podružnice, te prema ovom stanju imamo pokrivenost cijele Hrvatske - kazao je Frković, te dodao kako su ciljne skupine škole jer do sada su imali preko 21 tisuće polaznika iz ovog sektora, zatim državne uprave sa više od sedam tisuća polaznika, gospodarstva sa trinaest tisuća polaznika. HZZ je financiralo preko dvije tisuće polaznika, Invalidi 135 polaznika, dok je pojedinačnih polaznika do sada bilo više od trinaest tisuća. Ukupno je bilo gotovo 56 tisuća polaznika.

Kako je istaknuto na okruglom stolu, do sada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ECDL program je prošlo nešto više od šesto polaznika.

Prema ovim statističkim pokazateljima trenutno u Hrvatskoj je od 50 posto nastavnika osnovnih i srednjih škola educirano i položilo ispite za dobivanje ECDL Start i ECDL Osnovne diplome. Međutim, zbog financijske krize, te neizdvajanja sredstava iz proračuna za ovu namjenu, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa nije u protekle dvije godine nastavilo provedbom programa. Nedostatak financijskih sredstava i dalje ostaje osnovni problem provedbe programa, no, inicijative koje dolaze iz gospodarstva, državne uprave, škola i građana, govore o potrebi provođenja ECDL programa, s uvjerenjem kako se i u teškoj financijskoj situaciji ipak mogu izdvajati sredstva za edukaciju zaposlenika i građana, jer mnogi se slažu kako u Hrvatskoj ima dovoljno informatičke opreme, no postavlja se pitanje kako i koliko se ona koristi - kazao je Frković.

Na okruglom stolu Dinko Mandić, ravnatelj Obrtničke škole u Dubrovniku, iznio je svoje pozitivno mišljenje kao korisnik ovog programa koji mu je, kako i sam kaže, koristio u radu za pripremu nastavnih sadržaja i za prezentaciju još dok je bio profesor, a posebice sada kao ravnatelju.

Iz HZZ podružnice Dubrovnik također su iznijeli svoja pozitivna mišljenja, međutim, oni su u prošloj godini financirali 44 polaznika iz cijele županije. Nezaposleni sa VSS također su pohađali i tečaj računalni operater. Inače, po zakonskim regulativama program ECDL ne može se upisati u radnim knjižicama. Prema anketama koje su rađene u našoj županiji u 2008. godini 60 posto poslodavaca je imalo potrebu za edukacijom radnika od čega 12 posto za rad na računarima, dok u 2011.godini samo 18 posto poslodavaca ima potrebu za edukacijom radnika.

Također, ono što je jako zanimljivo jest to da je kod 70 posto poslodavaca koji zapošljavaju nove ljude njihov osnovni uvjet poznavanje rada na računalu - kazali su predstavnici HZZ Dubrovnik. B. Elezović.

Na okruglom stolu prisustvovali su predstavnici: HZZ PS Dubrovnik, HGK ŽK Dubrovnik, Grada Dubrovnika, Svečilišta u Dubrovniku, Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Medicinske škole Dubrovnik, Obrtničke škole Dubrovnik, Dubrovnačkog Vijesnika, Marinkolar d.o.o., TUP d.d. te predstavnici ECDL testnih centara HGK i Suvremenog učilišta u Splitu.


 


HIZ (C)