Europski zakon o zaštiti podataka – Uvod
Na početku je ukratko prikazana uloga o zaštiti podataka delegata u Mađarskoj, tj. Kako ih se odabire, koje su glavne karakteristike i zadaće njihovog posla. Kao što je ranije prikazano, zaštita podataka je pravna zaštita privatnih podataka pojedinaca i to na način da se regulira obrada njihovih osobnih podataka. Privatnost je obveza i pravo svakog pojedinca da može donijeti odluku koje informacije o sebi želi podijeliti sa drugima. S tim u svezi, mjera kontrole, te način ograničenog pristupa osobi smatraju se temeljem privatnosti. Moramo razlikovati dva glavna koncepta: zaštitu podataka i sigurnost podataka. Postoji kompleksna mreža i veza između te dvije ideje. Slijedeći koncept je tema osobnih podataka koja označava bilo koje informacije koje su vezane za utvrđenu osobu ili fi zičku osobu čiji je identitet moguće utvrditi. Direktiva 95/46/EC također pojašnjava što znači ’osoba čiji je identitet moguće utvrditi’.
Nakon kratkog sažetka povijesti zakona o zaštiti podataka, gsp. András Jóri je govorio o trenutnoj zaštiti podataka u svijetu. Naglasio je da su u EU zemlje članice provele zakone o zaštiti podataka na temelju već prije spomenutih direktiva, no da razina zaštite varira. U SAD postoji posebno složena odredba i sheme odredbi koje je napravila industrija, a koje se u skladu sa EU standardima ne smatraju adekvatnim.
Zašto nam je potrebna zaštita podataka? Postoje različita gledišta, npr. ekonomska teorija kaže da tajne uzrokuju društvene troškove bez dobiti, ali odgovor glavne struje europskih ustavnih odvjetnika je da načelo demokratskog društva sadrži ključnu karakteristiku: ulogu tajnosti (privatnosti) u izgrađivanju i određivanju osobnog identiteta.
Jedna od osnovnih karakteristika zaštite podataka je pristanak određene osobe da se može rukovati njegovim/njezinim podacima. Nedostatak tog pristanka varira iz generacije u generaciju i u različitim kulturama, kao što je delegat i predočio putem slike različitih web stranica. Naglasio je slučaj AOL pretrage baze podataka koja predstavlja veliku opasnost kao što je i prikazano tijekom prezentacije.
Zadnje pitanje je o budućnosti. Delegat je mišljenja da će treća generacija zakona o zaštiti podataka (TDDSG, 1997.) pripremiti put koji će biti napredna vizija zaštite privatnosti i da se neće odnositi samo na podatke i njihovu zaštitu (IT - Grundrecht, njemački Ustavni sud, 2008.).
TLászló Sólyom smatra da bez obzira na moguće nedostatke vezane za zaštitu podataka, bez zaštite privatnosti glavna posljedica može biti da će „sloboda nestati na neprimjetan način kao što su nestali čista voda i zrak.”